Novi život Zvijezde počinje povratkom ljudi

Autor: Andreja Žapčić

Originalan tekst dostupan na linku.

U drugom dijelu analize stanja karlovačke stare gradske jezgre, Zvijezde, zaštićenog spomenika kulture, govorimo o mogućnostima njezine revitalizacije.

”Manjak političke volje i vizije, nerazumijevanje od strane Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture za potrebe modernog stanovanja, složeni vlasnički odnosi, inertnost građana i loša ekonomska situacija čine složenu situaciju zbog koje Zvijezda nije u većoj mjeri revitalizirana”, smatraju u KA Matrixu i napominju:

”Revitalizacija podrazumijeva vraćanje života u Zvijezdu. Bez vraćanja ljudi nema revitalizacije. Sam proces nije vezan sključivo uz obnovu stambenih građevina i infrastrukture. Potrebno je dobrim upravljanjem stvoriti uvjete za vraćanje života i pritom sačuvati kulturno povijesnu posebnost Zvijezde”.

Obnova infrastrukture jedna od je glavnih zadaća Grada, koji ima namjeru objediniti zahvate i obnovu infrastrukture provesti putem cjelovitog projekta u kojem bi radovi koje se kandidira činili jednu fazu cjelovitog rješenja, a idejnim i glavnim projektom uređenja ulica unutar Zvijezde rješavat će se parternu obradu gradskih ulica, infrastrukturu kolnog, pješačkog i biciklističkog prometa te javnu rasvjetu i prateću urbanu opremu.

Zbog slabe financijske moći i opće nezainteresiranosti potencijalnih “velikih” investitora, postupak stvaranja životne kvalitete ostaje tek slovo na papiru, ideja koju se tek mora realizirati jer trenutno ne postoje ni osnovni životni uvjeti, tako da o životnoj kvaliteti možemo samo sanjati, ističe Lipšinić:

”Infrastruktura je, u nekim dijelovima Zvijezde, još iz doba Austrougarske, ali postoje i neki svijetli primjeri. Novi studentski centar i dom te činjenica da se Karlovačko veleučilište, sporo ali sigurno, širi i interpolira u urbanu matricu Zvijezde primjer je kako se ideju može provesti u praksu i u potpunosti zaživjeti, iako se kod toga mora itekako paziti i raditi suptilno s puno osjećaja za detalje.

Projekt prenamjene stare austrougarske vojarne (Cvancigerica) u šancu u studentski dom, projekt koji je svojevremeno bio motiv raznih polemika, diskusija, pa čak i otvorenog protivljenja malog djela javnosti, na kraju se ispostavio kao primjer korištenja najsuvremenije građevinske tehnike na rekonstrukciji stare zaštićene zgrade, ali mnogo važnije, pokazao se kao primjer gdje su sve strukture vlasti, gradske i državne, struka i investitor, uz mnoge kompromise, došli do konsenzusa i završili projekt koji, kako Karlovcu, tako i Zvijezdi od izuzetne važnosti.

Zvijezda je dobila jedan punkt gdje će novi korisnici zasigurno tražiti nove sadržaje u svojoj okolini, što bi moglo konačno pobuditi interes potencijalnih investitora za ulaganje u Zvijezdu”.

Iako samo dva grada imaju tlocrt kao njegov – već spomenuti Palmanova i Nove Zamki, u buketu 12 europskih “gradova zvijezda” nalaze se još i Charleroi, Bourtange, Huningue, Kronborg, Citadel of Lille, Coevorden, Neuf-Brisach, Landskrona, Kastellet Copenhagen. Upravo Bortange najčešće kao primjer navode entuzijasti koji se zalažu da se karlovačkoj Zvijezdi vrati autentični izgled dok su drugi skeptični spram rekonstrukcije kojom bi se uklonilo povijesne slojeve grada.

Međutim, Europa je puna primjera više i manje uspješnih projekata revitalizacije, od Portugala i Španjolske, pa sve do država bivšeg istočnog bloka: Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske, navodi Lipšinić: ”Razni europski fondovi su omogućili povlačenje ozbiljnih sredstava za investicije kroz koje se uspjelo urediti dobar dio europskih gradova, ali samo fizičko uređenje nije uvijek znak uspjeha.

Poljska je danas predvodnik u pribavljanju europskog novca za potrebe uređenja svojih gradova jer su smisleno i na vrijeme počeli uzevši stvari u svoje ruke, a nisu čekali na nekog velikog investitora koji će ih magično spasiti”.

Ali ne moramo ići van hrvatskih granica da bi vidjeli primjere dobro provedene revitalizacije, napominje Lipšinić koji smatra da i na domaćem terenu ima dobrih primjera: ”Tkalčičeva ulica u Zagrebu, šibenske fortifikacije, većina gradova uz jadransku obalu, svakako treba spomenuti Varaždin, čiji bi se model mogao u potpunosti preslikati na karlovačku situaciju.

Ili se može ugledati na gradove poput Berlina koji imaju agencije za vođenje napuštenih nekretnina, koje se može privremeno prepuštati na korištenje po principu svugdje prisutnog trenda pozitivne gentrifikacije jer se kroz korištenje napuštenih prostora stvara novi sadržaj koji ima određenu kvalitetu, pogotovo ako dobije status javnog prostora.

Karlovac bi morao početi s takvim projektima odmah dok još uopće ima nekretnina u svome vlasništvu koje su uporabljive. Većina gradskih nekretnina u Zvijezdi se nalazi u krajnje lošem stanju, a o nekretninama koje pripadaju državi, da se i ne govori.

Isto tako postoje načini kako i bez dobivanja nekih gradskih prostora, vanjski faktori, građani uz pomoć nevladinih udruga mogu sami započeti pozitivne trendove u Zvijezdi, gdje raznim intervencijama, manifestacijama i događanjima mogu utjecati na kvalitetu javnog prostora u Zvijezdi ili barem usmjeriti oči javnosti na aktualnu problematiku gradske napuštene jezgre”.

I mišljenje mnogih, i struke i građanstva, je da je Radićeva ulica jedan dobar početak i mogla bi biti dobar pilot projekt revitalizacije Zvijezde, smatra Lipšinić, a KA Matrix zaključuje: ”Karlovac mora odlučiti što želi od Zvijezde: turističku atrakciju, trgovinsku zonu, elitno stanovanje, sveučilišni centar, kulturno središte ili nekakvu kombinaciju svega navedenog, a građani unutar Zvijezde i dovođenje novih stanovnika moraju biti u fokusu bilo kakve politike revitalizacije.

Čak i smjernice UNESCO-a za uvrštavanje na listu svjetske baštine ističu važnost očuvanja tzv. ‘duha mjesta’, koji je jedino moguće očuvati ukoliko postoje stalni stanovnici tog mjesta”.

Stoga za kraj, kako dodaje Lipšinić, ”iako je karlovačka Zvijezda postala siva zona grada Karlovca, njena budućnost ne mora i ne smije biti baš tako siva”.

Prvi dio analize trenutnog stanja karlovačke Zvijezde čitajte ovdje.